Skip to main content

Posts

Anti-kapitalizam

Anti-kapitalizam je stanovište koje označava protivljenje kapitalizmu - sistemu eksploatacije, nepravednoj raspodeli društvenih dobara, i dubokog jaza između siromašnih i bogatih slojeva društva, koji počiva na postojanju privatnog vlasništva, prisvajanja sredstava za proizvodnju, viška proizvodnje, i akumulacije kapitala - ekonomske moći u rukama manjeg broja vlasnika sredstava za proizvodnju. Anti-kapitalistički pokreti u svetu su raznoliki i obuhvataju niz struja koje se razlikuju prema metodama i ciljevima, po tome kako tumače društvene odnose i kako zamišljaju buduće društvo. Zajednička odlika svih ovih pokreta je da su protiv postojećeg ekonomskog sistema, najčešće protiv države, i bilo kakve hijerarhije i društvenog raslojavanja. Kritika reformizma i demokratije kao "kapitalizma sa ljudskim likom" Svaki drugi oblik društvene promene koji se ne bori za korenite promene vladajućeg sistema, već za fer i humanije postojeće društvo unutar postojećih kapitalističkih ...
Recent posts

Diskordijanizam

Diskordijanizam je moderna religija koja se temelji na haosu koju je 1958–1959. godine osnovao Malaclypse Mlađi objavljivanjem prvog spisa Principia Discordia . Često se naziva parodijskom religijom, i "Zenom za bledolike", zahvaljujući sličnostima s apsurdističkim tumačenjima škole Rinzai.                  Diskordijanizam prepoznaje hoas, neslogu i pobunu kao vrhunske vrednosti, nasuprot drugih religija koje slave haromnoju i red. Diskordijanizam se uglavnom sastoji od duhovitih i apsurdnih ideja, iako neki sledbenici tvrde da one imaju dublje značenje. Eris, grčka boginja haosa, takođe se smatra boginjom-majkom diskordijanizma.                 Teško je proceniti broj sledbenika ili grupa diskordijanizma. Anarhistički etos koji dominira diskordijanizmom ohrabruje članove da stvaraju šizme i sekte . Osim toga, samo malo diskordijanaca se smatraju diskordijancima u isključivom smislu reči. Mnogi ...

Kad bi ajkule bile ljudi, Bertolt Breht

"Kad bi ajkule bile ljudi", upita gospodina K. ćerkica njegove gazdarice, "da li bi bile pristojnije prema malim ribama?". "Sigurno", reče on. "Kad bi ajkule bile ljudi, sagradile bi za male ribe u moru ogromne sanduke, pune svakojake hrane, kako od biljaka tako i od životinja. Vodile bi računa da voda u sanducima bude uvek sveža i, uopšte, primenjivale bi razne sanitarne mere. Kad bi, na primer, kakva ribica povredila peraije, smesta bi joj uvile zavoj da ne umre ajkulama pre vremena. Da se ribice ne rastuže, s vremena na vreme priređivale bi se velike vodene fešte, jer vesele ribice imaju bolji ukus od tužnih. Bilo bi u tim golemim sanducima, razume se, i škola. U tim školama bi ribice učile kako se pliva u ajkulinim čeljustima. Bila bi im, na primer, potrebna geografija, da bi mogle pronaći velike ajkule koje se negde lenjo izležavaju. Glavno bi, razume se, bilo moralno obrazovanje ribica. Predavali bi im da je za ribicu najlepša stvar...